Sjećanje na ubijene u Glinskoj Poljani

Bake i djedovi pobijeni u kućama, dvorištima, na poljima i livadama

Spomenik je postavljen na ulazu u mjesto, a podsjeća na 17 civila ubijenih 1991. i 1992. godine u Poljani i Jamama. Za zločin još nitko nije kažnjen

 

Crni mramorni spomenik s uklesanim likom golubice na ulazu u Glinsku Poljanu od jučer podsjeća na 17 civila ubijenih 1991. i 1992. u tome selu i obližnjim Jamama.

Traži se još 238 nestalih

Stari ljudi, bake i djedovi, umoreni su u svojim kućama, dvorištima, na poljima i livadama. Zajedničko spomen-obilježje, već petnaesto takvo u županiji, a 55. u Hrvatskoj, otkrili su ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić i 84-godišnja Jelica Đureković, rođena Kovačević. U Glinskoj Poljani umoreni su joj otac Franjo, mama Kata i braća Ivan i Stjepan, koji se još uvijek vodi nestalim. Spomenik je postavljen i za Janju Hodalj, Maricu, Nikolu i Stjepana Milekovića, Vida i Josipa Dvornekovića, Maricu Dobrinić, Ivana Krečića, Franju Marinovića (Stjepanovog), Franju Marinovića (Franjinog), Baru, Mariju i Nikolu Starčević.

– U Hrvatskoj su otkrivene 143 masovne grobnice u deset županija, na popisu nestalih još su uvijek 1024 osobe, od kojih 354 hrvatska branitelja, a za još 138 poginulih branitelja nepoznato je mjesto njihova počivališta. U Sisačko-moslavačkoj županiji nepoznata je sudbina još 238 osoba. Postavljanjem ovog spomen-obilježja i ovim komemorativnim skupom odajemo dužnu počast ekshumiranima i identificiranima, kao i svima onima za koje još ne znamo gdje im leže kosti, te hoćemo li ih i kada moći dostojno pokopati – kazao je Tomislav Ivić.

U groblju za stoku

– Naša tuga i bol tim su veći kad znamo da se ovaj spomenik otkiva na mjestu marvenog groblja, za ukapanje uginule stoke. Upozoravamo mjerodavana tijela da za ovih 17 ubijenih nitko nije u zatvoru – rekao je Ivica Pandža Orkan, savjetnik županice za branitelje i stradalnike Domovinskog rata. Za zločine na području Gline, uključivo i u G. Poljanama, Županijsko je odvjetništvo u kolovozu podiglo optužnicu protiv petorice srpskih civilnih i vojnih zapovjednika. To su dr. Dušan Jović, predsjednik ratnog predsjedništva Gline, Vlado Ćupović, komandant štaba Teritorijalne obrane Glina, potpukovnik Marko Vrcalj, zapovjednik 24. pješadijske brigade, Mile Paspalj, pomoćnik komandanta Regionalnog štaba TO za Baniju i Kordun, te Joso Kovačević, zapovjednik Izviđačko-diverzantske grupe. Za svima je na snazi tjeralica.

 

Dario (4) i Tomislav Jurić (3) najmlađe su žrtve rata u županiji

Optužnice za smrt braće Jurić, njihove majke i oca, te još 12 mještana sela nedaleko od Majura, još nema. Iako se zna koja je jedinica počinila masakr

Petnaestog studenoga 1991. godine počinjen je masakr nad preostalim mještanima mjesta Kostrići na području općine Majur. Ubijeno je tada u svojim kućama 16 mještana.

Otac naknadno ubijen

– Žrtve tog strašnog zločina su i dvoje djece od tri i četiri godine. Dario i Tomislav Jurić najmlađe su žrtve Domovinskog rata u našoj županiji, a zločin su počinili pripadnici jedinice za posebne namjene, Kaline Komogovina, pod zapovjedništvom sada pokojnog Steve Borojevića. Tog 15. 11. četnici su u Kostriće upali iz dva smjera, Hrvatske Kostajnice i Majura, i poubijali sve stanovnike koji nisu uspjeli pobjeći. U jednoj kući zatekli su mladu ženu kako s dvoje male djece sjedi na krevetu, i pitali gdje joj je muž. Rekla im je da je otišao u susjedno selo Stubljani, a potom su ih ubili. Kada se Zlatko Jurić vratio kući, vidjevši taj strašni prizor, onako izbezumljen i rastrojen, otišao je Hrvatsku Kostajnicu u 'stanicu javne bezbjednosti' prijaviti taj strašni zločin Martićevoj miliciji. Kada su ga saslušali i njega su ubili, rekao je na jučerašnjoj komemoraciji županijski savjetnik za branitelje i pukovnik u mirovini Ivica Pandža Orkan, koji je istaknuo da je riječ o zločinu za koji još nitko nije procesuiran od mjerodavnih organa Republike Hrvatske, mada postoje brojni zapisnici o tom događaju od krajinskih vlasti.

Našao mrtve roditelje

– Ništa nije učinjeno, iako je prije četiri godine Županijsko državno odvjetništvo na svojim internetskim stranicama objavilo da taj slučaj kod njih ima prioritet. Ono što zabrinjava je i da se priprema izgradnja još jednog spomenika, kao da ovaj jedan nije dovoljan. Možda bi bilo pametnije da se taj novac upotrijebi za istragu i progon počinitelja ovog gnjusnog zločina – rekao je Ivica Pandža.

– Majku Jelicu i oca Petra ubili su u kući, te ih zatim zajedno s kućom i zapalili – kazuje nam Milan Bašić (44) iz Kostrića, koji je u masakru ostao bez roditelja. Njihova tijela našao je, nakon akcije Oluja i oslobođenja, unutar ruševina i zgarišta rodne kuće.

– Danas smo se ovdje okupili da bismo odali počast nevino pobijenim našim najmilijima. Sve nas žalosti što za ovaj genocid još nije podignuta niti optužnica, iako su neki počinitelji poznati našoj vlasti – rezignirano kazuje Milan Bašić.

Kostrići su danas prazni. Obnovljene su samo dvije, u ratu srušene kuće. U druge se nema tko vratiti, jer je mnoštvo seljana ubijeno.

– Tužno je to da Kostrići kao mjesto nestaju jer su obnovljene samo dvije kuće. Većina bivših stanovnika ne vraća se, a znamo da je i dobar dio poubijan. Veliki je to gubitak za našu općinu – rekla nam je Ana Šarić, načelnica općine Majur. Vijence su na godišnjicu masakra položila brojna izaslanstva, uključujući i izaslanstvo Ministarstva unutarnjih poslova, Općine i Sisačko-moslavačke županije.

Županijsko odvjetništvo u Sisku tereti ukupno  15  osoba za masakr 77 ljudi

Optužnice za dva najveća zločina na Banovini 1991.

U Baćinu je 21. listopada 1991. strijeljano 56 osoba iz Cerovljana i Hrvatske Dubice, a u Joševici je 16. prosinca ubijen 21 mještanin
Županijsko državno odvjetništvo u Sisku podiglo je optužnice pred Županijskim sudom za dva najveća ratna zločina počinjena na području Banovine tijekom Domovinskog rata - masakre u Baćinu kod H. Dubice u listopadu 1991. i Joševici kod Gline u prosincu 1991. godine.

                                Nalogodavci i izvršitelji

Branka Dmitrovića - ratnog predsjednika općine Hrvatska Kostajnica, Slobodana Borojevića - komandanta 3. odreda teritorijalne obrane H. Kostajnica, Milinka Janjetovića - zapovjednika 3. čete toga odreda, i Bracu Vraneševića - komandira stanice Milicije u Kostajnici, tereti se da su isplanirali i sastavili popis preostalog hrvatskog stanovništva u Cerovljanima i Hrvatskoj Dubici i zapovjedili njihovo ubijanje, dok je petero drugih okrivljnika, među kojima je i ove godine uhićeni Marin Krivošić, temeljem njihove zapovijedi privelo i zatočilo najmanje 64 civilne osobe hrvatske nacionalnosti starosti od 40 do 91 godine. Od njih je, intervencijom rodbine i prijatelja, desetak ljudi pušteno, a njih 56 je iz vatrogasnih domova u H. Dubici i Cerovljanima prevezeno u Baćin, gdje su ih pripadnici 'Milicije', pod zapovjedništvom sada pokojnog Steve Borojevića, ubili automatskim oružjem. Županijsko je odvjetništvo potkraj 2006. otpočelo istragu protiv 15 osoba, a optužnica je podignuta protiv njih devet, uključujući i Milinka Janjetovića, koji je nakon Oluje bio uhićen pa 1997. godine pušten na slobodu. – Vidimo da je riječ o onom dijelu zločinaca koji su ljude pohapsili i zatvorili, te njihovim nalogodavcima, a dio je zarobljenike i pljačkao tih dana dok su oni bili zatvoreni u vatrogasnim domovima. No, još uvijek nema optužnice protiv neposrednih izvršitelja likvidacije u Baćinu, a riječ je o specijalnoj jedinici Kaline - Komogovina – kazuje Ivica Panđa Orkan, pukovnik u mirovini. Od svih optuženih, samo je jedan u pritvoru, spomenuti Marin Krivošić, kojeg je lani Hrvatskoj izručila Crna Gora. Za ostalima je raspisana tjeralica još od 2006. godine.

                                Jedna je preživjela

Nekoliko dana ranije Odvjetništvo je podnijelo pred Županijskim sudom u Sisku optužnicu i protiv šestorice državljana Srbije, koje tereti da su 16. prosinca 1991. godine kao pripadnici Izviđačko-diverzantske grupe, s još dvije, sada pokojne osobe, prilikom ulazaka u kuće u Joševici kod Gline ubili hicima u glavu i vitalne dijelove tijela 21 mještanina, dok je pokolj jedino preživjela tada 70-godišnja žena, kojoj je pomoć naknadno pružena u glinskoj bolnici. Među ubijenima bili su i mladi od 15, 19 i 20 godina.
Niti jedan od optuženih za taj masakr nije dostupan državnim tijelima RH, pa su i za njima raspisane tjeralice još u vrijeme istrage, 2006. godine.
Izvor :  večernji list 

Sin i dalje traga za grobom oca Nikole Barišića

Majka bila na pokopu, no nakon rata tijela mu tamo više bilo nije .

Istina je da sam ja naredio da se pokojni Nikola pokopa, no što je bilo poslije ne znam, kaže sadašnji vijećnik u dvorskom Vijeću Marijan Janošević

 Na prostoru dvorskoga Pounja poubijani su gotovo svi Hrvati koji su te ratne 1991. godine ostali u svojim domovima. Za većinu se njih i danas, nakon tolikog vremena, ne zna gdje su pokopani. Ni Tomislav Barišić iz Dvora ni na ovogodišnji blagdan Svih svetih neće moći zapaliti svijeću na grobu svoga oca Nikole Barišića, koji je ubijen u studenome 1991. godine. On je iz Njemačke došao 19. listopada preko BiH, po svoju suprugu i majku na okupirano područje Dvora. Policija ga je uhapsila u Bosni, i izručila ga vlastima RSK. Njegovo mrtvo tijelo nađeno je 20 dana kasnije.

Nije bilo ostataka

– Ja sam uspio doći u posjed naredbe kojom Marijan Janošević, tadašnji potpredsjednik ondašnje Skupštine općine Dvor, a danas općinski vijećnik Banijske demokratske stranke, nalaže da se moj otac Nikola Barišić pokopa 6. 11. 1991. godine na groblju u Divuši. Naloženo je tada Građevinskom poduzeću Rad da se izradi lijes za moga oca i da ga se pokopa na groblju u Divuši. Krsto Tomašević, poznati dvorski obrtnik, odvezao je tada moju majku da vidi mjesto pokapanja. Kada je stroj počeo zakapati lijes, majku su odvezli. Isti taj Tomašević majku i baku odvezao je preko Bosne do granice i tako su stigle u Hrvatsku, te produžile do mene i brata u Njemačku. Poslije Oluje htjeli smo oca pokopati u obiteljsku grobnicu, ali na mjestu koje je majka pokazala bilo je uleknuće tla, no posmrtnih očevih ostataka nije bilo – ispričao nam je Tomislav Barišić.

Ne želi reći tko zna

Kaže da će i ove godine zapaliti svijeću za svoga oca kod središnjeg križa na divuškom groblju. – Istina je da sam ja izdao naredbu da se pokojni Nikola pokopa i postavi križ. Što se poslije događalo ja ne znam. Možda su oni vandali koji su lupali i odnosili nadgrobne ploče i taj križ maknuli, a postoji mogućnost da su i posmrtni ostaci premješteni. Možda je one koji se i danas vode nestalim odnijela Una – rekao nam je Janošević. Na pitanje postoje li oni koji bi mogli pomoći da se ovakvi slučajevi riješe odgovorio je potvrdno, ali nije htio konkretizirati koji su to ljudi.

Opširnije :

Županijsko državno odvjetništvo u Sisku
Podignuta optužnica protiv više osoba zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika

Županijsko državno odvjetništvo u Sisku podiglo je pred Županijskim sudom u Sisku optužnicu protiv petorice državljana Republike Srbije, od čega protiv D. J. (1942.), V. Ć. (1941.) i M. V. (1950.) zbog počinjenja kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. u vezi s čl. 28. OKZ-a RH, a protiv M. P. (1954.) zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ-a RH, te protiv J. K. (1948.) zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ-a RH i kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ-a RH, uz primjenu čl. 43. OKZ-a RH. (4. 8. 2010.)
Okrivljenom D. J. se stavlja na teret da je od kraja rujna 1991. do travnja 1992., na području općine Glina; za trajanja oružanog sukoba na teritoriju Republike Hrvatske, između regularnih oružanih snaga Republike Hrvatske, s jedne strane, te naoružanih vojnih i paravojnih formacija pobunjenih hrvatskih Srba potpomognutih snagama bivše JNA, s druge strane, izazvanog njihovom agresijom na Republiku Hrvatsku; kao predsjednik ratnog predsjedništva Gline, ovlašten za izdavanje naredbi i zapovijedi svim postrojbama Teritorijalne obrane i Milicije SAO Krajine na području Gline, u cilju osvajanja i pripajanja područja tadašnje općine Glina tzv. "SAO Krajini", sudjelovao u planiranju napada i naredio napade postrojbi Teritorijalne obrane Glina i njima podčinjene milicije "SAO Krajine" na sela nastanjena pretežito hrvatskim pučanstvom.
Okrivljenog V. Ć. se tereti da je od listopada 1991. do travnja 1992. godine, kao komandant štaba Teritorijalne obrane Glina, ovlašten za izdavanje naredbi i zapovjedi svim postrojbama Teritorijalne obrane naredio nastavak napada na sela između rijeka Gline i Kupe nastanjena pretežito hrvatskih pučanstvom.
Tako su postrojbe okrivljenih V. Ć. i M. V. izvršili napade na mnoga naselja na području Gline, a posebno na području od Viduševca do Kupe pri čemu su njima podčinjeni počinili brojne zločine. Okrivljene D. J., V. Ć. i M. V. se tereti da, iako su znali da njihovi podčinjeni čine zločine, nisu ništa poduzeli da to spriječe, odnosno da podčinjeni pripadnici ubijaju civile, te razaraju, uništavaju i pale stambene i gospodarske zgrade i sakralne objekte i da se pljačka pokretna imovina izbjeglog hrvatskog pučanstva, iako za to nisu postojali vojni razlozi. Kao posljedica njihova propuštanja njima podčinjene postrojbe su počinile mnoge zločine u selima Novo Selo Glinsko, Marinbrod, Desni Degoj, Ilovačak, Mala Solina, Slatina Pokupska, Gračanica Šišinečka, Zaloj, Donji Selkovac, Gornje Taborište, Donje Taborište, Glinska Poljana, Stankovac, Dvorišće, Donje Jame, Gornje Jame, Joševica, Gornja Bučica, Donja Bučica, Velika Solina, Ravno Rašće, Gornji Selkovac i Jukinac, pri čemu je smrtno stradalo 185 osoba.
Uz pljačku imovine stanovništva, a što nije bilo opravdano vojnim potrebama, i kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba postrojbe su napadale sakralne objekte, pa je tako razoreno, uništeno ili spaljeno 1401 kuća i dvije stambene zgrade te oštećeno ili razoreno osam crkava i župnih dvorova.
Okrivljenog M. P. se tereti da je od rujna 1991. do ožujka 1992. godine kao pomoćnik komandanta Regionalnog štaba Teritorijalne obrane za Baniju i Kordun za moralno-politički rad, naredio da se ratni zarobljenici u logoru KPD Glina podvrgavaju fizičkom i psihičkom mučenju i zlostavljanju da bi se od zarobljenika iznudilo priznanje, što su osobe iz njegove tjelesne zaštite i čuvari logora KPD Glina i provodili.Okrivljenog J. K. se tereti da je kao zapovjednik Izviđačko-diverzantske grupe (IDG) naredio upade na sela nastanjena pretežito hrvatskim pučanstvom i likvidaciju zatečenih civila i to u vrijeme dok je to područje bilo privremeno okupirano i pod vlašću pobunjenih Srba pa su tako pripadnici njegove postrojbe u listopadu 1991. u Novom Selu Glinskom usmrtili trideset i dvije civilne osobe, u Marinbrodu tri osobe, u Gorama četiri osobe, te u Jukincu jednu civilnu osobu, a 16. prosinca 1991. u Joševici usmrtili dvadeset i jednu civilnu osobu a jednu teško ozlijedili. Ujedno, tereti ga se da je u drugoj polovici 1991. do travnja 1992. godine, kao obavještajni oficir pri Štabu Teritorijalne obrane Glina te istovremeno kao ovlaštenik za pregovore s predstavnicima hrvatske Vlade vezano za razmjenu zarobljenika, protivno međunarodnim konvencijama, dolazio u logor KPD Glina, gdje je premlaćivao i zlostavljao ratne zarobljenike.
Okrivljenici nisu dostupni državnim tijelima Republike Hrvatske pa je protiv njih zatražen pritvor zbog opasnosti od bijega i posebno teških okolnosti pod kojima je djelo počinjeno, a tjeralice su izdane tijekom istrage.
 

Trajni spomen ljubavi i zahvalnosti 28-orici stradalih župljana

 U mjestu Maja kod Gline, središtu od davnina poznate Župe Maja, prošle subote, 17.srpnja, otkrivena je obnovljena kapelica i spomen obilježje 28-orici poginulih župljana Župe Maja u Domovinskom ratu. Obnovljenu kapelicu i spomen obilježje žrtvama srpske agresije u Domovinskom ratu otkrili su Hrvat Mijo Lamza i Srbin Milan Metikoš, članovi obitelji ubijenih župljana. Obnovljenu kapelu, na mjestu srušene kapele koju je  1966. godine dao izgraditi i postaviti iseljenik Mato Bogović, u nazočnosti više stotina stanovnika majskog kraja, te brojnih uzvanika, blagoslovio je župnik župa Glina, Maja, Gornji Viduševac i Mala Solina vlč. Alfred Kolić, koji je u molitvi ukazao da je čin otkrivanja obnovljene kapele i spomen obilježja znak, dokaz da sve što je lijepo ne nastaje bez žrtve, muke, križa i patnje. Oni koji su nas pokušali ometati da obnovimo ovu kapelu i podignemo spomen obilježje poginulim župljanima u Domovinskom ratu lažnim izvješćima, izjavama i novinskim člancima, ujedinili su nas. To je ujedinilo i još više zbližilo mještane kao nekada, u najtežim trenucima ljudi su prihvatili jedni druge, te zajedno obnovili kapelicu i podignuli ovo spomen obilježje, rekao je vlč. Kolić. Posebno se od srca zahvalio i čestitao mještanima što nisu posustali i što su postali složniji nego prije. Ova kapelica je simbol života, znak ljubavi, kulturno dobro, podsjetio je vlč. Kolić, koji je posebno istaknuo da župljani Župe Maja nisu rušitelji, već graditelji mira i ljubavi. Ovo je djelo vaše ljubavi, vjere i sloge, potvrda vaše ljubavi i zahvalnosti poginulim župljanima naše majske Župe. Rat je učinio svoje, malo nas je, kada bismo bili nesložni, što bi ostalo od nas?, upitao je vlč. Kolić, pozvavši župljane da budu zajedno i budu složni.  Kapelicu su obnovili i spomen obilježje žrtvama srpske agresije u Domovinskom ratu podignuli župljani vlastitim sredstvima, a akciju je vodio predsjednik Kulturno umjetničke udruge „Maja“ Mijo  Mlađenović  sa suradnicima.  Mlađenović se zahvalio svima koji su došli uveličati taj događaj od povijesnog značaja za Maju i cijelu majsku Župu, rekavši da su župljani 15 godina nakon oslobađanja mjesta i završetka rata imali želju u kamen utisnuti imena poginulih župljana u Domovinskom ratu koji su svojim životima platili opredjeljenje da žive u svom domu, u svom mjestu i svojoj hrvatskoj državi.  Pozvao je da se zlo koje se za vrijeme srpske agresije u Domovinskom ratu dogodilo u tom mjestu i Župi, kada je poginulo 28 župljana, nikada više ne ponovi, da se žrtve i stradanja majske Župe nikada ne zaborave. Na spomen ploči na obnovljenoj kapeli uklesana su imena 28-orice poginulih župljana u Domovinskom ratu. Njihova imena neće se nikada zaboraviti. Oni su: Đuro Brdarić, Štefica Brdarić, Marija Brkašić, Nikola Fabac, Đuro Grubić, Ilija Krkač, Stjepan Krkač, Katica  Kvakić, Marija Lamza, Milan Liković, Pero Liković, Nikola Majstorović, Dušan Metikoš, Mato Mlađenović, Nikola Mlađenović, Ana Nogić, Nikola Nogić, Petar Nogić, Petar Nogić Brkan, Tomo Paropatić, Vladimir Paropatić, Ana Pavić, Petar Pavić, Ilija Petrović, Milan Petrović, Petar Petrović, Ana Vučićević i Đuro Vučićević.  Otkrivanju obnovljene kapelice i spomen obilježja bili su između ostalog nazočni gradonačelnik Gline Milan Bakšić sa suradnicima, predsjednik Županijske skupštine Sisačko-moslavačke županije Željko Kardaš, zamjenik sisačko-moslavačke županice Andrija Rudić, savjetnik sisačko-moslavačke županice za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata pukovnik u mirovini Ivica Pandža Orkan, ravnateljica Neuropsihijatrijske bolnice „Dr. Ivan Barbot“ Marina Kovač, te pripadnici braniteljske skupine „Branitelji s Banovine“ iz Siska. U nastavku je održana tradicionalna smotra folklora „Ilinjski susreti Maja 2010.“.

Željko Maljevac
Novi Sisački Tjednik

Sjećanje na 13. srpnja 1991 godine

„Mi smo namrijeli slobodu ovoj generaciji Hrvata“ 

HRVATSKI ČUNTIĆ - „Što se nas tiče, u Klubu Viktorija, računajte na to da ćemo još jače raditi i promicati istinu o Domovinskom ratu, ali i tražiti progon svih zlotvora“ – kazao je Ante Barić, predsjednik Kluba „Viktorija“ – Župe Ćuntić, Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske – ogranak Petrinja, za vrijeme obilježavanja obljetnice stradavanja mjesta Kraljevčani, Prnjavor Čuntički, Hrvatski Čuntić i Pecki pod nazivom „13. srpnja 1991.“.  Još je naznačio: „Znamo da nisu pronađeni zločinci za Pecki, Kraljevčane i mnoga druga stratišta. Makar oni bili i u neposrednom susjedstvu, ali i „majčici Srbiji“, neka znaju da ćemo ih tražiti i da ne mogu mirno spavati za svoja zlodjela.“ „Nalazimo se na mjestu gdje je sve počelo gdje ćemo se sastajati svake godine upravo zato da ne zaboravimo. Danas smo otkrili i spomenik, ne zato da stoji, nego zato da susjedima, kada prođu ovuda, da ih opomene i znaju da smo tu, a isto tako i za našu djecu i unučad da znaju da se ne zaboravi i da svaki puta kada prođu znaju da su naši poginuli zbog njih i budućih generacija.“ – poručio je na proslavi Milan Herceg, zamjenik petrinjskog gradonačelnika.
Domaćinima, ali i gostima, suborcima, koji su stigli iz Pule, Varaždina, Kostrene, Odre i iz Brodsko-posavske policijske uprave obratio se i Željko Kardaš, predsjednik Županijske skupštine naznačivši: „Mi, kao što rekoše moji prethodnici, ne mrzimo i nećemo biti zatrovani, ali isto tako pobjednici smo i čuvat ćemo svoje jer kao što reče pjesnik „mi smo namrijeli slobodu ovoj generaciji Hrvata koja je tu, a poglavito onoj koja dolazi“. Ako ne budemo slavili svoje svetinje, ako ne budemo vodili računa o ovim događajima, jer nikada se u povijesti nismo trznuli za milimetrom tuđe zemlje, ne treba nam ni sada, ne treba nam nikada, ali isto tako nećemo dozvoliti da nas na bilo koji način porobljavaju, osvajaju, uništavaju i da nam ruše perspektivu, zato smo tu.“ Prije zajedničkog druženja, koje su proveli na igralištu Udruge „Izvor“ u Hrvatskom Čuntiću, uz sportske i kulturne sadržaje u kojima su sudjelovale i članice KUD-a „Čuntićanka“, u neposrednoj blizini otkriveno je i spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima Andriji Bariću i Mladenu Lovrekoviću, kao i civilnim žrtvama Domovinskog i Drugog svjetskog rata, gdje su brojna izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće, nakon čega je služena sveta misa u crkvi Sv. Antuna, a potom su položili vijence i u Peckom, Kraljevčanima, Prnjavoru Čuntićkom i Dragotincima. Na kraju je Ante Barić, u ime Kluba, uručio Zahvalnice za pomoć u obilježavanju ove obljetnice, te posebnu Vladi Jandriću za promicanje i očuvanje istine o Domovinskom ratu.
 

Opširnije :

Dodjela potpora braniteljskim udrugama

Županica Marina Lovrić Merzel uručila je ugovore o dodjeli financijskih potpora braniteljskim udrugama iz Domovinskog rata. Svečanosti koja je održana u sjedištu Županije u Sisku u srijedu, 26. svibnja, uz županicu i predstavnike udruga, nazočio je i predsjednik Županijske skupštine Željko Kardaš.
"U županijskom proračunu ove smo godine osigurali 1,5 milijuna kuna za donacije namijenjene financiranju projekata i programa civilnih udruga. Udrugama iz Domovinskog rata namijenili smo nešto više od 700.000 kuna, projektima iz područja zdravstvene zaštite 200.000 kuna, projektima iz područja socijalne skrbi 200.000 kuna, projektima iz područja izvaninstitucionalne skrbi starih i nemoćnih osoba 100.000 kuna, a financirat ćemo i programe udruga umirovljenika i projekte iz područja prevencije ovisnosti", rekla je županica. Natemelju Zakona o udrugama (NN br. 88/01 i 11/02), Kodeksa pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga (NN, br. 16/07) Sisačko-moslavačka županija ove je godine prvi put donijela Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele financijskih potpora za projekte i programe udruga i drugih pravnih osoba kojima je zacrtan novi postupak odobravanja financijske potpore iz županijskih sredstava. Proveden je postupak natječaja, a kako je najavljeno, zbog složenije procedure, za sredstva za programe i projekte u 2011. godini, natječaj će biti raspisan već u mjesecu rujnu ove godine.

Županica, predsjednik Županijske skupštine i predsjednici udruga suradnju Županije i udruga proizašlih iz Domovinskog rata ocijenili su korektnom i konstruktivnom. Najavljen je nastavak suradnje na projektu obilježavanja Dana hrvatskih branitelja Sisačko-moslavačke županije ali i na novim, zajedničkim projektima usmjerenima, prije svega, na podizanje razine kvalitete zdravstvene i socijalne zaštite braniteljske populacije i članova njihovih obitelji.

Iz dobro obavještenog izvora saznaje se da je za 3.i 4. April 2010 u Malom Gradcu kod Gline planirano okupljanje većeg broja osoba.
Isto tako doznajemo da su na okupljanju planirani da nastupe muzički ansambli izvjesnog Mile Delije,grupa Tromeđa i Mišo Davidović-
Muzički ansambli čiji su članovi strani državljani koji u RH nemaju radne dozvole niti su platili porez ZAMP-u ,a situacija se dodatno komplicira jer skup nije prijavljen nadležnoj policijskoj postaji.
Za očekivati je i probleme iz razloga što Mile Delija,Tromeđa i Mišo Davidović u svojim pjesmama šire govor mržnje,pozivaju na ubijanje i prijetnje.
Očekuje se reakcija nadležnih,prije svega policije i državnog odvjetništva kako bi se spriječio nastup ovih terorističkih skupina na teritoriju RH.

E.Š.

Kako pjeva MILE DELIJA vidite sami...

video:     

U GLINI PROMOVIRANA KNJIGA „ZAPISI S BANOVINE 1990., 1991., 1995.“ ŽELJKA MALJEVCA I MARJANA GAŠLJEVIĆA

   U prepunoj dvorani Narodne knjižnice i čitaonice u Hrvatskom domu u centru hrvatske Gline, u ponedjeljak navečer, 1. ožujka, u nazočnosti predstavnika glinske i županijske vlasti, braniteljskih udruga, obitelji poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, pripadnika braniteljske skupine „Branitelji s Banovine“, održana je promocija knjige „Zapisi s Banovine 1990., 1991., 1995.“ autora novinara Željka Maljevca i bojnika u pričuvi Marjana Gašeljevića u izdanju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata iz Zagreba, te svečano i dostojno obilježena 20. obljetnica osnutka Podružnice Hrvatske demokratske stranke (HDS-a) za općinu Glina, osnovane na taj dan prije 20 godina u Donjem Viduševcu kod Gline.

   Promociju knjige u kojoj su opisani prijeratni ratni događaji u Glini i na glinskom prostoru i obilježavanje obljetnice osnutka prve demokratske stranke zajedno su organizirali Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata iz Zagreba i Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Glina, uz podršku savjetnika za pitanja hrvatskih branitelja i stradalnike Domovinskog rata županice Sisačko-moslavačke županije pukovnika u mirovini Ivice Pandže Orkana.

   Na promociji se okupilo stotinjak građana Gline i glinskog kraja, a bili su joj nazočni i saborski zastupnik HDZ-a, Glinjanin Ivan Šantek, savjetnik za pitanja hrvatskih branitelja i stradalnike Domovinskog rata sisačko-moslavačke županice Ivica Pandža Orkan iz HSP-a, gradonačelnik Gline Milan Bakšić iz HSLS-a, predsjednik Gradskog vijeća Grada Gline Franjo Glušac iz SDP-a, predsjednik Gradske organizacije HSS-a Gline Stjepan Tonković, što dokazuje da je promocija knjige privukla predstavnike svih političkih stranaka i opcija i okupila ih bez obzira na stranačke razlike.

   Organizator promocije i obilježbe obljetnice, predsjednik Ogranka UDVDR-a grada Gline Ivo Žinić čestitao je autorima na iznimnom trudu i upornosti da napišu svoje rukopise, napomenuvši da su to prve knjige takve vrste, pozvavši i druge autore da sudjeluju u pisanju novije povijesti grada Gline koja će se zasnivati na istini i dokumentima.

                     opširnije :                       video:

PROMOVIRANA KNJIGA „ZAPISI S BANOVINE 1990.,1991., 1995.“ ŽELJKA MALJEVCA I MARJANA GAŠLJEVIĆA

   U prepunoj kino dvorani Kazališta 21 (bivšeg „Pionirca“) u četvrtak navečer 25. veljače promovirana je knjiga „Zapisi s Banovine 1990., 1991., 1995.“ autora Željka Maljevca i Marjana Gašljevića u izdanju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata iz Zagreba.

   U nazočnosti predsjednika Županijske skupštine Sisačko-moslavačke županije Željka Kardaša, zamjenika gradonačelnika Siska prof. Agana Velića, predsjednika Koordinacije udruga iz Domovinskog rata Sisačko-moslavačke županije Drage Umičevića, predsjednika i predstavnika braniteljskih udruga, te obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, knjigu su promovirali ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra iz Zagreba dr. Ante Nazor, savjetnik za pitanja hrvatskih branitelja i stradalnike Domovinskog rata Sisačko-moslavačke županice i predvodnik braniteljske grupe „Branitelji s Banovine“ pukovnik u mirovini Ivica Pandža Orkan, autori Željko Maljevac i Marjan Gašljević, te predsjednik Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata grada Siska mr. Ibrahim Novljaković.

   Knjigu „Zapisi s Banovine 1990., 1991., 1995.“ autora Željka Maljevca i Marjana Gašljevića, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata iz Zagreba izdao je kao četvrtu knjigu edicije „Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995.“ Memoarsko gradivo“, urednici knjige su ravnatelj Centra dr. Ante Nazor i Željka Križe Gračanin, knjiga ima 400 stranica i dva autora.

   U prvom dijelu knjige, sisački novinar Željko Maljevac opisuje početak višestranačja u Sisku i na Banovini od početka 1990. do prvih višestranačkih izbora 22. travnja 1990. godine, dok u drugom dijelu bojnik u pričuvi, ratni načelnik veze Operativne grupe HV-a za Sisak i Banovinu Marjan Gašljević opisuje vrijeme osnutka Operativne grupe HV-a u Sisku, obranu područja Banovine i sisačko-moslavačkog obrambenog mostobrana od velikosrpskog agresora i srpske paravojske, te opisuje oslobađanje Zrinske Gore (Šamarice) i Suhe Međe u osloboditeljskoj akciji „Oluja“ na pravcu djelovanja 57. brigade HV-a „Marjan Celjak“ u kojoj je bio načelnik stožera.

   Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata dr. Ante Nazor naveo je kako je taj Centar izdao tu knjigu dvojice autora jer je riječ o vrijednim i kvalitetnim tekstovima, te da ta knjiga predstavlja doprinos historiografiji Domovinskog rata. Dr. Nazor pozvao je i druge autore zapisa i fotografija o Domovinskom ratu, vojnim i policijskim postrojbama u obrani suvereniteta RH u Domovinskom ratu, da im daju svoje rukopise i fotografije na uvid, prosudbu i objavu, jer će time pridonijeti istini o Domovinskom ratu.

   Savjetnik za pitanja hrvatskih branitelja i stradalnike Domovinskog rata sisačko-moslavačke županice pukovnik Pandža čestitao je izdavaču i autorima, naglasivši kako se takvim knjigama, kao što je ova knjiga Željka Maljevca i Marjana Gašljevića, promiče istina o Domovinskom ratu kao temelju sadašnje hrvatske države. Informirao je sudionike promocije kako je sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel tog popodneva primila dr. Nazora i njegove suradnike iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra, te autore knjige, te kako su Sisačko-moslavačka županija i županica Lovrić Merzel podržali izdavanje knjige autora Željka Maljevca i Marjana Gašljevića, izdavanje takvih knjiga o Domovinskom ratu, kao i rad tog državnog centra Domovinskog rata.

   Promociju su kulturno-umjetničkim nastupima obogatili i uljepšali Građansko-željezničarska glazba Sisak i Folklorni ansambl „Ivan Goran Kovačić“ Sisak“. Program promocije kvalitetno je vodila radijska voditeljica i autorica knjiga o narodnoj baštini Renata Tunjić.

Izašla knjiga „Zapisi s Banovine 1990., 1991., 1995.“ 

Pukovnik Ivica Pandža Orkan na Sudu u Glini svjedočio protiv Nikole Sužnjevića 

Umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske, 70-postotni hrvatski ratni vojni invalid Domovinskog rata i osobni savjetnik sisačko-moslavačke županice za pitanja hrvatskih branitelja i stradalnike Domovinskog rata Ivica Pandža Orkan iz Siska danas je zajedno sa 30-ak članova braniteljske skupine „Branitelji s Banovine“, čiji je predvodnik, svjedočio na Općinskom sudu u Glini kao svjedok u sudskom postupku privatnog tužitelja,glinskog Srbina Nikole Sužnjevića protiv Nove TV zbog naslova i sadržaja televizijskog priloga „Nikola Sužnjević- sudija dželat“ nekadašnje tv emisije „Istraga“ emitiranog 2006. godine, koji od NOVE TV traži odštetu od najmanje 300 tisuća kuna.

Pukovnik Orkan je pred sud u Glinu došao u koloni od šest džipova i desetak osobnih automobila, u superluksuznoj limuzini marke „Lincoln“ dužine 9 metara sa 8 sjedala, u kojoj su mu vožnju darovali njegovi suborci i prijatelji, obučen u svečanu odoru pukovnika Hrvatske vojske, sa štapom u jednoj ruci na koji se oslanjao u hodu, jer je u Domovinskom ratu dva puta teško ranjen, te s crnom aktovkom u drugoj ruci u kojoj je nosio dokumente  koji svjedoče istinu u Domovinskom ratu. 

Zajedno s „Braniteljima s Banovine“, roditeljima poginulih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, predsjednikom HVIDR-e grada Zagreba Ivanom Pandžom i njegovim suradnicima, pukovnik Orkan je ispred suda u strogom centru tog grada zajedno zapjevao staru hrvatsku budnicu „Ustani bane“, u spomen na hrvatskog bana Josipa Jelačića Bužinskog koji u Glini od 1841. do 1848. godine bio zapovjednik Prve banske pukovnije i iz Gline otišao za hrvatskog bana. U centru hrvatske i Jelačićeve Gline složno su zapjevali „Zovi, samo zovi…“, „ Još Hrvatska ni propala“ i ostale hrvatske domoljubne pjesme. 

U svom obraćanju okupljenim braniteljima, stradalnicima Domovinskog rata i novinarima, stojeći na stepenicama glinskog Općinskog suda, okružen svojim suborcima i prijateljima, pukovnik Orkan je izjavio da je na sud u Glinu došao kao svjedok u sudskom postupku u povodu privatne krivične tužbe istražnog suca Okružnog suda Republike Srpske Krajine i predsjednika Komisije za razmjenu ratnih zarobljenika Republike Srpske Krajine Nikole Sužnjevića protiv NOVE TV, koja je 2006. godine emitirala tv emisiju „Istraga“ s prilogom o kako je rekao kvislinškom djelovanju Nikole Sužnjevića za vrijeme Domovinskog  rata.

„Ovdje u Glini, u zgradi ispod čijih temelja teče krv u pjeni hrvatskih branitelja i civila zbog kojih još nitko nije u zatvoru, brani se istina i čast o Domovinskom ratu. Ja sam danas došao ovdje protiv svoje volje, pod prijetnjom hrvatskog pravosuđa da ću biti priveden po djelatnicima hrvatske policije. S obzirom da nosim odoru pobjedničke vojske i da kao čovjek ne mogu dozvoliti da se odora pobjedničke vojske suprotstavlja odori pobjedničke hrvatske policije, ja sam došao ovdje u Glinu iznijeti istinu o Domovinskom ratu i Nikoli Sužnjeviću“, rekao je pukovnik Orkan.

opširnije

BRANITELJI S BANOVINE ODRŽALI TRADICIONALNI BOŽIĆNI SUSRET

Branitelji s Banovine, najorganiziranija i najhomogenija skupina hrvatskih branitelja Domovinskog rata u Hrvatskoj, koja okuplja istaknute hrvatske časnike, dočasnike i vojnike, pripadnike temeljne i specijalne policije iz Domovinskog rata, predsjednike i dužnosnike braniteljskih udruga Sisačko-moslavačke županije, koja je u protekle četiri godine dragovoljno i bez ikakve naknade snimila 15 izuzetno uspješnih i gledanih dokumentarno-igranih tv emisija o Domovinskom ratu za nekadašnju tv emisiju „Istraga“ na NOVOJ TV i na TV Z1, te više desetaka iznimno gledanih tv emisija „Priča iz Hrvatske“, sinoć je u sisačkom Restoranu „Baruni“ u Ulici dr. Ante Starčevića održala tradicionalni božićni susret na koji su došli svi članovi skupine koji su prije četiri i godine osnovali skupinu i krenuli s promicanjem istine o Domovinskom ratu.
Kako je na početku susreta rekao predvodnik skupine, umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske i odnedavni osobni savjetnik sisačko-moslavačke županice za pitanja hrvatskih branitelja i stradalnike Domovinskog rata Ivica Pandža Orkan, skupina branitelja je prije četiri godine u promicanje istine o Domovinskom ratu krenula ispod šljive, a ove godine održava božićni susret u jednom od najelitnijih restorana u središtu Siska. Podsjetio je da su pripadnici te braniteljske skupine od osnutka do sada izabrani na izuzetno odgovorne političke dužnosti s kojih pomažu hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata. Istaknuo je da je on prihvatio dužnost osobne savjetnice županice za pitanja hrvatskih branitelja i stradalnike Domovinskog rata, drugi predvodnik skupine, bojnik Željko Kardaš je predsjednik Županijske skupštine Sisačko-moslavačke županije, pripadnik skupine natporučnik Darko Dumbović predsjednik je Gradskog vijeća Grada Petrinje, dok je pripadnik skupine časnički namjesnik Damir Markuš član Gradskog vijeća Grada Kutine. Kao najveće vrijednosti djelovanja Branitelja s Banovine u protekle četiri godine, pukovnik Orkan je naveo što je cijela skupina ostala zajedno kroz cijelo to vrijeme, te što je ostala vjerna svom primarnom cilju: promicanju istine o Domovinskom ratu, čuvanju i zaštiti Domovinskog rata kao temelja sadašnje neovisne Republike Hrvatske.
Pukovnik Orkan je posebno naglasio da svi pripadnici skupine Branitelji s Banovine mogu biti ponosni na sve što su u protekle četiri godine učinili na promicanju istine o Domovinskom ratu, pozvavši ih da budu spremni i dalje raditi na zaštiti digniteta Domovinskog rata i hrvatskih branitelja Domovinskog rata.
S tradicionalnog božićnog susreta u Sisku, Branitelji s Banovine uputili su božićne čestitke hrvatskim generalima zatočenima u Haagu, pritvorenim hrvatskim časnicima Željku Sačiću i ostalima, te svim drugim braniteljskim udrugama i svim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, da im Božić donese blagoslov mira, zajedništva i dostojanstva.
E.Š.    

 fotografije sa Božićnog susreta Branitelja s Banovine

Heroj HV i OVK general Bekim Berisha ( video 1 )

Heroj HV i OVK general Bekim Berisha  ( video 2 )

Heroj HV i OVK general Bekim Berisha  ( video 3 )

Spomen obilježje ( jedno od 8 izgrađenih na Kosovu , u čast poginulog Hrvatskog Branitelja i generala Oslobodilačke vojske Kosova Bekima Berishe zvanog SHOK , Plavi grom i Abeja ) , izgrađeno u središtu sela Graboc kod Peći na Kosovu

Umirovljeni pukovnik HV-a Ivica Pandža Orkan , general Oslobodilačke vojske Kosova Shaban Shala i Hrvatski Branitelj Xhavit Demiqi .

Heroj HV i OVK general Bekim Berisha  (audio )

Heroj HV i OVK general Bekim Berisha ( audio 2)

Večernji List 12.11.2009 godine  

Županijski državni odvjetnik u Sisku dobio novi mandat, a repovi iz starog još se vuku Piše: Mate Piškor/EPEHA

SISAK - Stipe Vrdoljak, županijski državni odvjetnik u Sisku, odlukom glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića ponovno je imenovan na dužnost županijskog državnog odvjetnika. Odluka je stupila na snagu zadnjeg dana rujna, a novi/stari županijski državni odvjetnik već je dao prisegu. Tijekom ljeta oko novog Vrdoljakovog mandata podignula se prašina.

Tri braniteljske udruge iz Petrinje i Siska podnijele su tijekom srpnja Državnom odvjetništvu Hrvatske, Županijskom državnom odvjetništvu Sisačko-moslavačke županije, Policijskoj upravi Sisačko-moslavačkoj, Općinskom sudu u Sisku i Ministarstvu pravosuđa kaznenu prijavu protiv Stipe Vrdoljaka, županijskog državnog odvjetnika u Sisku. Braniteljske udruge prijavile su Vrdoljaka za počinjenje kaznenog djela iz članka 315, stavak 1. i 2. KZ-a, odnosno da je prigodom natjecanja za dužnost župasnijskog državnog odvjetnika 2005. godine priložio lažnu dokumentaciju i doveo u zabludu druge.

Naime, branitelji tvrde da je Vrdoljak 2005. godine dostavio Državnom odvjetništvu potvrdu da nije sudski kažnjavan i da se protiv njega ne vodi kazneni postupak "iako je znao da se protiv njega kazneni postupak vodi na Općinskom sudu u Sisku i to zbog kaznenog djela zloupotrebe službenog položaja i krivotvorenaj službene isprave".

- Na temelju lažnih dokumenata Vrdoljak je izabran za županijskog državnog odvjetnika, a otegotna okolnost je što je to učinio kao pravnik i državni odvjetnik, stoji u prijavi. Stipe Vrdoljak, Županijski državni odvjetnik u Sisku, rekao nam je tada da su svi navodi braniteljskih udruga u kaznenoj prijavi izmišljotina, da nikada nije bio na sudu i da nikada protiv njega nije vođen nikakvi postupak, te da je 2005. godine Dražvnom odvjetništvu predao traženu potvrdu o nekažnjavanju Općinskog suda u Kutini.

Provjerom u Općinskom sudu u Sisku potvrdili su nam da je protiv Stipe Vrdoljaka na sisačkom Općinskom sudu 25. travnja 2005. godine pokrenut kazneni postupak. U tom je predmetu jedan Siščanin tužio Vrdoljaka zbog kaznenih djela iz članaka 312. i 337. stavak 2. KZ-a, za koje je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Riječ je o kaznenim djelima krivotvorenja službene isprave i zloupotrebe položaja i ovlasti. Cijeli cijeli spis je pod oznakom K-182/05 ustupljen Općinskom sudu u Karlovcu nakon što je Vrdoljak postao Županijski državni odvjetnik.

Neslužbeno smo doznali da je prijava protiv Vrdoljaka proslijeđena na odlučivanje općinskom državno odvjetništvu u Varaždin, a odgovor iz Državnog odvjetništva o cijelom slučaju nikada nismo dobili, osim kratkog pojašnjenja glasnogovornice državnog odvjetništva Martine Mihordin kako u skladu sa čl. 36. Zakona o državnom odvjetništvu "nismo u mogućnosti odgovoriti na vaš upit, no svakako ćemo vas, po donošenju državnoodvjetničke odluke, o istoj obavijestiti". Prije obavijesti stigla je odluka državnog odvjetnika Mladena Bajića o novom mandatu Stipe Vrdoljaka.

Večernji List 02.10.2009 godine  

Branitelji: Hrvate hapse, dvojicu Srba oslobodili

Na Županijski sud u Sisku u srijedu je priveden Ivica Kosturin (49) iz Petrinje, hrvatski branitelj, kojega se sumnjiči zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog pučanstva, počinjenog 1991. godine u Letovaniću. Vijest o uhićenju petrinjskog branitelja i ratnoga vojnog invalida izazvala je među sisačkim braniteljima burne reakcije. Umirovljeni pukovnik Ivica Pandža Orkan najkonkretniji je u optužbama protiv Županijskoga državnog odvjetništva.

- Prije dva dana Županijski sud u Sisku ukida presudu za ratni zločin dvojici Srba, koji su 1993. godine osuđeni zbog ratnog zločina protiv Hrvata civila u Glini na po 20 godina zatvora. Presuda je ukinuta na ponovljenom sudskom procesu, na zahtjev Državnog odvjetništva. Zanimljivo je da je ponovljeni proces održan bez dvojice osuđenih, dakle ponovno smo imali suđenje u odsutnosti, samo s ciljem kako bi ih se oslobodilo - prokomentirao je Orkan. Prije dva tjedna istražnom sucu priveden je i hrvatski branitelj iz Novske zbog optužbi da je počinio ratni zločin.

- Naša dva županijski državni odvjetnik hapsi, a istodobno pušta na slobodu dvojicu osuđenih ratnih zločinaca srpske nacionalnosti - rekao je Ivica Pandža.

M. Piškor / EPEH

Slobodna Dalmacija 30.09.2009 godine

 Objavio :  www.algoritam.hr

Svi razlozi HSP-a za suradnju sa županicom       Lovrić Merzel

Takve priče, koje liče na političke trilere s dramatičnim zapletima i preokretima, može napisati samo naša sisačko-moslavačka životna stvarnost i realnost. Diplomirani politolog i apsolvent na studiju novinarstva Željko Kardaš iz Siska kao predsjednik Županijskog vijeća Hrvatske stranke prava (HSP-a) Sisačko-moslavačke županije, koji je na proteklim prvim neposrednim lokalnim izborima kao kandidat za župana osvojio 13,12 posto ili 10.425 glasova, dok je samostalna lista HSP-a koju je on nosio, dobila 13,06 posto ili 9.990 glasova, te osvojila 7 vijećničkih mjesta, na 2. sjednici Županijske skupštine Sisačko-moslavačke županije održanoj 24.srpnja izabran je za novog predsjednika tog tijela. Time je ispoštovan Sporazum o programskoj suradnji između sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić Merzel, koja je pobijedila u prvom izbornom krugu neposrednih lokalnih izbora,te Županijskog vijeća HSP-a. Smjenu dotadašnjeg predsjednika Županijske skupštine Zlatka Medveda, člana HNS-a iz Mošćenice kod Petrinje, koji je bio izabran na konstituirajućoj sjednici Županijske skupštine 9.lipnja,kao predstavnik koalicije HDZ-a, HSS-a, HSLS-a i HSU-a, te dijela vijećnika HNS-a, svojim glasovima donijeli su županijski vijećnici HSU-a Vladimir Gregurić iz Gline i Josip Prajner iz Kutine. Oni su, unatoč drugačijem stajalištu Županijske organizacije HSU-a i njenog predsjednika, bivšeg zamjenika župana Rajka Mladenovića, glasovali za Medvedov opoziv i Kardaševo imenovanje. Slučaj je htio da intervju sa Zlatkom Medvedom objavimo na dan kada je smijenjen.To novo repozicioniranje HSP-a izazvalo je dosta polemika u javnosti, o čemu smo sa Željkom Kardašom razgovarali prošlog petka,4.rujna, u sisačkoj Gradskoj kavani.

<<nST>>: Kako je u vašoj stranci prihvaćen vaš svojevrsni kopernikanski obrat ili radikalni politički potez koaliranja sa SDP-om, lijevom socijaldemokratskom strankom, te koalicijom stranaka u kojoj se nalazi i Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS)?

ŽELJKO KARDAŠ: Stanje u stranci je stabilno kao i prije. Politika je umijeće mogućeg, a HSP se na proteklim prvim neposrednim lokalnim izborima našao u novoj situaciji u kojoj je morao odgovoriti izazovima vremena i biti spreman izaći na izbore sukladno svojim političkim načelima i programu. To nije bio radikalan potez, kakvim ga neki vide i nazivaju, već je to bila optimalna, racionalna odluka. Naše članstvo i javnost trebaju znati da smo uoči neposrednih lokalnih izbora održali četiri kruga pregovora s našim prirodnim saveznicima iz HDZ-a i njegovim partnerima, jer je prirodno i normalno da HSP ide u predizbornu koaliciju s tim, sebi bliskim političkim strankama. HSP je bio otvoren za dogovore, bili smo spremni odreći se nekih rukovodećih funkcija i sinekura radi zajedništva i zajedničke pobjede, ali je HSS u jednom trenutku tražio puno više prostora za svoje vijećnike unutar te koalicije u sastavljanju zajedničke koalicijske izborne liste. HSS je tražio da se poveća broj njihovih vijećnika u Županijskoj skupštini s dotadašnjih pet na sedam, a HDZ se morao odreći četiri od 14 vijećnika, dok se HSP-u predlagalo da se odrekne tri od osam vijećnika. Bez obzira na činjenicu što takav odnos snaga nije odgovarao realnom stanju u biraćkom tijelu naše županije, HSP je pristao na ponuđeno, ne želeći dovoditi u pitanje predizbornu koaliciju, pregovori su tekli dalje, ali je u međuvremenu došlo do promjene određenih situacija unutar koalicije, tako da je nositeljica koalicijske liste postala predsjednica Županijske organizacije HSS-a Marijana Petir, iako HSS nije bila najjača stranka u toj koaliciji i premda je to mjesto trebalo pripasti HDZ-u kao najjačoj stranci koalicije.Takva promjena na mjestu nositelja izborne liste koalicije dovela je do zbunjivanja birača, što je pokazala i analiza izbora nakon prvog izbornog kruga. Birače je zbunjivala i činjenica da je HSS u dijelu općina i gradova izašao samostalno ili u koaliciji sa strankama drugog političkog bloka, protiv svojih koalicijskih partnera u županiji. Međutim,nakon četiri kruga pregovora prije lokalnih izbora nismo uspjeli postići suglasje.HSP je, po mišljenju HSS-a i njihove županijske predsjednice Marijane Petir, bio osuđen na propast, govorili su nam da nećemo proći izborni prag, i da ćemo nestati s političke scene. Sve su to bile činjenice koje su HSP primorale da donese ključnu, stratešku odluku o samostalnom izlasku na izbore za župana i županiju, u gotovo nemogućoj situaciji. Tako politička parola da je politika umijeće mogućeg, za HSP nije važila, jer smo mi iz politički realno nemoguće situacije postigli realno moguće, osvojili smo skoro 10.500 glasova za župana i skoro 10 tisuća glasova za Županijsku skupštinu. Takvu odluku donijeli smo vjerujući u svoj program, biračko tijelo, u svoju snagu i kvalitetu svojih ljudi. Jer, nitko, nakon što smo na izbore išli sami, nakon što su nam predviđali da ćemo propasti i da nećemo proći izborni prag, nakon prvog kruga nije lio krokodilske suze za HSP-om kao najstarijom političkom strankom hrvatskog naroda i kao prirodnim saveznikom i partnerom. S istom koalicijom pregovarali smo još dva puta između dva izborna kruga, ali nismo mogli postići dogovor. Pokušali smo razgovarati sa njima s pozicije strateških partnera, jer smo mi na izbore išli samostalno i sami osvojili sedam vijećničkih mandata, što je drugi najbolji rezultat HSP-a na lokalnim izborima u državi, od nas je bio bolji samo HSP Brodsko-posavske županije sa 10 županijskih vijećnika. Jer, nije isto na izbore ići samostalno ili se prišlepati na kičmi neke druge stranke, njenih birača i njene snage. Neki su tražili jednu trećinu mjesta više nego što su imali u koaliciji sa županicom Lovrić Merzel. Na takve ucjene i ekstremne zahtjeve, HSP nije mogao pristati i dogovor o poslijeizbornoj suradnji o stvaranju većine u Županijskoj skupštini nismo postigli. Naglašavam da je, unatoč takvom ishodu pregovora u županiji, HSP u koaliciji, bilo u poziciji, bilo u opoziciji, u dijelu općina i gradova naše županije, jer su lokalne podružnice naše stranke o tome odlučivale samostalno, prema interesima i volji članstva, te potrebama tih sredina.

<<nST>>: Što je presudilo u korist suradnje sa županicom Lovrić Merzel?

Željko Kardaš: Mi nismo u koaliciji sa županicom Lovrić Merzel, niti s njenom koalicijom stranaka SDP-om, DC-om, DSU-om, SDSS-om, SDA-om i SPH-om, već je HSP sa županicom Lovrić Merzel, kao s neposrednim nositeljem izvršne vlasti u našoj županiji, potpisao sporazum o programskoj uskladbi, kojim je županica Lovrić Merzel prihvatila 13 naših programa koji će biti ugrađeni u razvojne dokumente naše Županije, a odnose se, navedimo samo najvažnije, na razvoj gospodarstva i obrtništva, infrastrukture, odnos prema hrvatskim braniteljima Domovinskog rata i braniteljskim udrugama, na zdravstvo, poljoprivredu, turizam i sport. Sporazum o programskoj suradnji sa županicom Lovrić Merzel postigli smo nakon samo jednog kruga pregovora, ona je prihvatila većinu naših prijedloga za suradnju i u suradnji sa njom ostvarit ćemo programe koji su HSP-u iznimno bitni za boljitak svakog građanina i svih općina i gradova naše županije. HSP u Županijskoj skupštini djeluje samostalno sa svojim klubom vijećnika i programski podržava županicu Lovrić Merzel u ostvarivanju zajedničkog programa suradnje.

<<nST>> Je li time HSP iznevjerio svoju pravašku, državotvornu opciju?

Žejko Kardaš: Ne, nismo izdali ni pravašku tradiciju, niti pravašku ideju. To bismo učinili da smo ušli u koaliciju sa županicom Lovrić Merzel i njenom koalicijom i sa smo prihvatili bezuvjetnu suradnju sa SDSS-om. Upravo suprotno, mi smo ostali na pravaškim izvorima i temeljima, županica Lovrić Merzel je prihvatila naše pravaške, državotvorne prijedloge koji su se odnosili na daljnji rad i funkcioniranje Županijske vlasti, ali i u odnosu na naše stajalište o nemogućnosti suradnje u Županijskoj skupštini s vijećnikom SDSS-a Nikolom Sužnjevićem iz Gline iz poznatih razloga, nakon čega je on podnio ostavku na dužnost županijskog vijećnika, kao i u odnosu na Domovinski rat i hrvatske branitelje. Sklapanjem sporazuma o programskoj suradnji i programskom podrškom županici Lovrić Merzel, HSP se izborio za priliku da ostvari neke vrlo bitne pravaške programe koji će dovesti do bržeg gospodarskog razvitka cijele naše županije i boljeg životnog standarda svakog stanovnika naše županije. Mi u Županijskoj skupštini i u županijskoj vlasti surađujemo sa županicom Lovrić Merzel, sa SDSS-om nemamo nikakvu suradnju, niti bilo kakve odnose. SDSS u županijskoj vlasti je stvar i problem županice Lovrić Merzel. Nismo željeli blokirati županijsku izvršnu vlast i županicu, niti izazvati krizu županijske vlasti, jer teška ekonomska situacija u našoj županiji i u državi zahtijeva stabilnu županijsku vlast, te smo sa županicom Lovrić Merzel, na ravnopravnim osnovama, postigli dogovor o suradnji na stvaranje stabilne većine u Županijskoj skupštini.

<<nST>>: Ovih se dana dosta priča o tome da je počela podjela vlasti u Sisačko-moslavačkoj županiji i da je HSP, sukladno sporazumu o programskoj suradnji, počeo preuzimati određene pozicije u županijskoj vlasti, službama i poduzećima?

Željko Kardaš: Programski smo usuglasili te stvari, tako da smo dobili predsjednika Upravnog vijeća Neuropsihijatrijske bolnice <<Dr. Ivan Barbot>> u Popovači, našeg člana dr. Igora Šketa, naš član dr. Tomislav Dujmenović je predsjednik Upravnog vijeća naše županijske Opće bolnice <<Dr. Ivo Pedišić>> u Sisku, imamo svog kandidata za ravnatelja buduće Specijalne bolnice za plućne bolesti u Petrinji, kada se ta zdravstvena ustanova osamostali. Dobili smo svoja mjesta u upravnim vijećima domova zdravlja i umirovljenika, kao i u tijelima Županijske skupštine, gdje imamo tri predsjednika odbora, s čime smo apsolutno zadovoljni. Sporazum o programskoj suradnji sa županicom Lovrić Merzel za sada se kvalitetno provodi i zauzimamo mjesta sukladno sporazumu, ne zbog same vlasti, već zbog toga kako bismo mogli pratiti provedbu naših usklađenih programa. Naša programska suradnja i stabilna većina u Županijskoj skupštini omogućit će kvalitetno funkcioniranje županijske vlasti, nastavak izgradnje tzv. moslavačke magistrale, nastavak programa poticaja obrtništvu, malom i srednjem poduzetništvu, potaknut ćemo razvoj gospodarstva, jer želimo zaustaviti zatvaranje postojećih radnih mjesta, te potaknuti oporavak gospodarstva i obrtništva. Time su stvorene pretpostavke da se u studenom ove godine dovrši i otvori novo sisačko rodilište, pokrenut je postupak izrade idejnog projekta za novo rodilište u Moslavini, stvaramo pretpostavke za osamostaljivanje Specijalne bolnice za plućne bolesti u Petrinji, planiramo u zgradi bivše bolnice, sadašnje vojarne u Glini otvoriti dom za starije i nemoćne, u kojem će se otvoriti posebni odjel veteranske bolnice, za stare, nemoćne, napuštene i bolesne hrvatske branitelje. Bit ćemo prvi u Hrvatskoj koji će zbrinuti bolesne i nemoćne hrvatske ratne veterane Domovinskog rata. Također, dogovorili smo se i da prioritet kod prijma, pregleda i liječenja u svim zdravstvenim ustanovama pod ingerencijom Županije imaju hrvatski branitelji Domovinskog rata, koji će imati i prioritet kod prijma i zbrinjavanja u Lječilištu Topusko.

<<nST>>: Možete li sve to ostvariti sa županicom Marinom Lovrić Merzel?

Željko Kardaš: Možemo to i sve drugo što smo planirali i dogovorili s pametnim i realnim ljudima. Pametni ljudi uvažavaju i poštuju svoje suradnike bez obzira što se ne slažu sa njima u svemu, ali postižu dogovor kroz dijalog i toleranciju. Takva je i naša programska suradnja sa županicom Lovrić Merzel, koja je, napominjem, pobijedila u prvom krugu neposrednih lokalnih izbora.

<<nST>>: Dio javnosti zabrinut je za opstanak HSP-a i pravaške ideje zbog odluke o suradnji sa županicom Lovrić Merzel i SDP-om, te njenom koalicijom u kojoj je i SDSS. Neki HSP-u zbog te odluke o suradnji sa županicom Lovrić Merzel predviđaju političku smrt na idućim lokalnim izborima?

Željko Kardaš: Vodeći se pragmatičnim razlozima, nismo dopustili da pustimo niz vodu naš izuzetno dobar izborni rezultat i naših sedam mandata. U sadašnjoj teškoj ekonomskoj situaciji, nije važno kakva je mačka, važno je da ona miševe lovi. Važno je nama pravašima riješiti probleme koji muče naše gospodarstvo,obrtništvo, naše ljude. Nisam zabrinut za budućnost, odnosno opstojnost HSP-a u Sisačko-moslavačkoj županiji jer smo u prilici učiniti konkretne stvari za poboljšanje životnih uvjeta i povećanje životnog standarda stanovnika naše županije. Imamo programe i ljude, a raditi želimo i znamo.

  Željko Maljevac

 Novi Sisački Tjednik 10.09.2009 godine

BRANITELJI S BANOVINE NASTUPILI U EMISIJI NA

TV Z1

Rekonstrukcije istine o Milošu Laziću, Perici Gvozdenu, Damiru Vladoviću i Stanku Brdaru

    Branitelji s Banovine ponovno su na okupu i nastavljaju, usprkos svemu, i dalje snimati ratne rekonstrukcije i promicati istinu o Domovinskom ratu.

   Protekle subote, 22. kolovoza, tridesetak članova Branitelja s Banovine, predvođeni pukovnikom Hrvatske vojske u mirovini i ratnim dozapovjednikom obrane herojske Sunje Ivicom Pandžom Orkanom iz Siska, gostovali su u sve popularnijem talk showu „Vesna Kljajić uživo» na TV Z1 u Zagrebu, koji vodi novinarka Vesna Kljajić, te prikazali ratne rekonstrukcije ratnih događaja za vrijeme srpske okupacije u Domovinskom ratu na području Banovine, snimljene 4. prosinca prošle 2008. godine u Selištu Kostajničkom kod Hrvatske Kostajnice.

Time je ta izuzetno dobro organizirana, požrtvovana i zaslužna braniteljska skupina, nakon što je za nekadašnju tv emisiju „Istraga“ na NOVOJ TV, dragovoljno i potpuno besplatno kreirala, snimila i prikazala 14 velikih ratnih rekonstrukcija iz Domovinskog rata, te više desetaka televizijskih priloga „Priča iz Hrvatske“ s temama o Domovinskom ratu, nastavila prikazivati ratne rekonstrukcije na novoj televizijskoj postaji, najavljujući na jesen snimanje nove ratne rekonstrukcije događaja iz Domovinskog rata na u Domovinskom ratu okupiranom sunjskom području.

Časnici, dočasnici i vojnici Hrvatske vojske, policajci i pripadnici specijalnih policijskih postrojbi, hrvatski dragovoljci i branitelji Domovinskog rata iz Sisačko-moslavačke županije, u veliki tv studio TV Z1 na šestom katu nebodera u Zagrebu, došli su obučeni u različite odore srpske paravojske; «martićevaca», krajiške Vojne policije, Vojske Republike Srpske Krajine, te srpskih paravojnih postrojbi, glumeći četnike, dok je vaš reporter bio pripadnik Mirovnih snaga UN-a, «unproforac». Sa sobom su donijeli i originalno oružje, od mađarskih «kalašnjikova» do automata kragujevačke «Crvene zastave» tzv. «vlajni», do raznog drugog osobnog naoružanja. S njima u studio došao je i sve poznatiji tamburaški sastav «Petrinjske staze» iz Petrinje, čiji su članovi, također, svi hrvatski branitelji Domovinskog rata i pripadnici raznih hrvatskih vojnih i policijskih postrojbi.

ISTINOM PROTIV LAŽI I MAGLI «VERITASA» I SAVE ŠTRBCA

 U emisiji «Vesna Kljajić uživo», koja je tom prilikom nazvana «Nove ratne rekonstrukcije-Laži i magle Save Štrbca», prikazane su rekonstrukcije međusobnih obračuna pripadnika srpske paravojske na kostajničkom području za vrijeme srpske agresije tog područja u Domovinskom ratu, a koje Dokumentacioni centar «Veritas» u Beogradu, koji vodi ratni sekretar krajiške agresorske i okupacijske krajiške vlade u Kninu Savo Štrbac, prikazuje kao srpske žrtve koje je pobila Hrvatska vojska.

   Kako je u emisiji naglasio umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske Ivica Pandža Orkan, braniteljske udruge Sisačko-moslavačke županije još su 24. 10. 2007. godine podnijele kaznenu prijavu protiv Save Štrbca i Veritasa, ali Državno odvjetništvo Republike Hrvatske još ni do danas nije odgovorilo na njihovu kaznenu prijavu, niti je procesuiralo Savu Štrbca, iako su mu predani originalni vojni dokumenti srpske paradržave i njihove vojske i policije o tim događajima.

PRIKAZANA RATNA PRIČA O DESI VLAISAVLJEVIĆ

   U emisiji kod Vesne Kljajić na TV Z1 prikazane su ratne rekonstrukcije pogibije pripadnika srpske paravojske Miloša Stojana Lazića, rodom iz sela Čapljani kod Sunje, koji je stradao u minskom polju u Stazi 9. rujna 1991. godine. Prikazana je rekonstrukcija smrti Perice Gvozdena, koji je rođen u Sisku, a prebivao u Živaji, kojeg je 6. studenoga 1991. godine u kavani u Bosanskoj Dubici, u međusrpskom obračunu, ubio Dušan Kotaran.

 Također je emitirana i rekonstrukcija teškog ranjavanja srpskog paravojnika Damira Vladovića kojeg je 28. svibnja 1992. godine iz poluautomatske puške napucala i ranila alkoholizirana Desa Vlaisavljević.

 Rekonstruirano je i ranjavanje pripadnika srpske paravojske Stanka Brdara kojeg je 7.3. 1993. godine u Banskom Grabovcu kod Petrinje teško ranio otac Teodor.

 -Za ovo što radimo, nitko nas ne plaća, ovo radimo dobrovoljno i potpuno besplatno: Ne radimo ni za koju državnu instituciju, već sami, na ovakav način, promičemo istinu o Domovinskom ratu, jer je to naša obaveza prema našim poginulim suborcima i prijateljima, prema njihovim roditeljima, suprugama i djeci, to je naš dug našoj hrvatskoj državi koju smo stvarali i za koju su mnogi od nas krvarili, istaknuo je vođa Branitelja s Banovine pukovnik Ivica Pandža Orkan.

 Ovakvim djelovanjem, kako ističe pukovnik Orkan, Branitelji s Banovine pomažu institucijama hrvatske pravne države, posebno Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, u prikupljanju dokaza i procesuiranju srpskih ratnih zločina i zločinaca u Domovinskom ratu.

 Sudjelovanjem u tv emisiji na Z1, Branitelji s Banovine ujedno su obilježili i rođendan svojeg vođe Ivice Pandže Orkana, najzaslužnijeg za postojanje i nastavak djelovanja te braniteljske ekipe, te za promicanje istine o Domovinskom ratu na području Banovine.

Napisao i snimio: Željko MALJEVAC